Ivica Đikić: Dok najmoćniji ljudi svijeta pričaju o ratovima, mi se i dalje sjećamo samo 'svojih' žrtava

Više od tri decenije nakon genocida u Srebrenici, društva na području nekadašnje Jugoslavije nastavljaju živjeti u odvojenim kulturama sjećanja u kojima se, pretežito, priznavaju i obilježavaju vlastite žrtve. Ta podjela, prema riječima pisca, novinara i autora knjige 'Beara' Ivice Đikića, predstavlja jednu od dugoročnih posljedica ratnih zbivanja devedesetih godina.

Đikić ističe problematiku kako se žrtve zloupotrebljavaju u svrhe moći i politike, dok na globalnoj razini najutjecajniji svjetski lideri slobodno govore o ratovima kao dijelom politike. Istodobno, društva u regiji ostaju zatočena u vlastitom narativu, priznavajući i pamćujući ponajprije onaj dio traume i gubitaka koji se tiče njihove zajednice.

Knjiga 'Beara', čija je tematika povezana s jugoistočnom Europom i njezinim bolesom, nastoji rasvijetliti kako se sjećanja na rat koriste u političke svrhe te kako se pravi put ozdravljenja društva čini nemogućim u okruženju u kojem se žrtve kontinuirano instrumentaliziraju. Takva dinamika, prema Đikiću, sprječava istinsku pomirbu i pomirenje između naroda koji su bili suočeni s ratnim zbivanjima.

O temi izvještava tportal.